Berlinski zid zaslužuje poseban segment. To nije samo zid, materijal, nego prije svega simbol koji je dijelio dva svijeta. Postojanje ovog zida do prije 28 godina može se razumjeti (ako uzmemo povijesni kontekst), ali nikako opravdati. I druga stvar, možda bismo trebali razmisliti o nevidljivim zidovima koji nas dijele, ne samo od skupina ljudi nego od pojedinaca. Upravo sam, obilazeći ostatke zida u Berlinu, razmišljao o zidovima koje ne vidimo, a dijele nas od toliko toga.
Berlinski zid obilježio je povijest Berlina, ali i dao ovom gradu na neki način šmek – ne možete doći u ovaj grad, a da ne vidite ostatke i podsjetnike na to da je zid postojao. On je 40ak godina dijelio i podijelio jedinstvenu urbanu cjelinu i time utjecao na razvoj svijesti građana Berlina. Također, činjenica da je zid bio tu ljudima pred nosom je omogućio stanovnicima Berlina da stvore neki oblik inata, i da zid, koji je simbol zatvorenosti, stvore ultra liberalni i slobodni grad. Zid je zaista obilježio svijest i pogled na svijet ljudi koji žive u tom gradu i zbog toga je Berlin danas ovo što jeste – izuzetno slobodan i liberalan grad, čak pomalo i šokantno za one koji na to nisu navikli.
Zid je “omogućio” da se dvije strane Berlina razvijaju potpuno drukčijei neovisno jedan od drugog. Zato je arhitektura Berlina danas izuzetno raznovrsna pa nije nikako iznenađenje vidjeti na oko nespojive elemente da stoje jedan uz drugi.
Glavna lokacija za posjetu zidu je East Side Gallery. U pitanju je najduži komad Berlinskog zida, otprilike 1600 metara. Osim izvornih grafita ima dosta bezveznih grafita pa je zid zaštićen ogradom, ali ne u cjelini.
Ovo nije estetski ništa wow, ali vam pruža odličan uvid u (ne)smisao zida koji je dijelio jedan grad.
Posebno u ovom dijeli grada je veliki pritisak investitora, a vidjet ćete i zašto. Ipak se nadam da će zid ostati ovdje u ovoj dužini.
Do ovog dijela grada je jednostavno doći kao do bilo kojeg drugog jer je gradski prijevoz fenomenalan.
Šetnja pored Berlinskog zida, tj njegovih ostataka. (video)
Pogledajte zid i svu tu novu izgradnju – nekada je ovo sve bilo prazno jer je to bila bukvalno no-go zona.

Ne prethodnoj slici primjetit ćete liniju po kojoj je nekada išao Berlinski zid: u gradu je dosta podsjetnika na to kuda je zid nekada prolazio.
Osim investitora koji traže dobre lokacije, problem zidu stvaraju turisti koji otkidaju komad po komad i lokalci koji uništavaju zid grafitima. Zbog toga je dobar dio ostataka zida zaštićen nekakvim mrežama i ogradama. Ova lokacija je bila nekada centrala Gestapa. To je još jedna od lokacija gdje je zid nešto duže u komadu.
Postoji još nekoliko mjesta gdje možete vidjeti ostatke zida, a jedna od njih je povijesni muzej Njemačke kojem će biti posvećen naredni dio putopisa.